Načini oporezivanja primitaka od intelektualnog vlasništva porezom na dohodak

Kod oporezivanja primitaka od intelektualnog vlasništva porezom na dohodak prvo moramo definirati sam pojam intelektualnog vlasništva i njegove sastavne dijelove (autorska i srodna prava i prava industrijskog vlasništva) kako bi mogli pravilno primijeniti propise o oporezivanju dohotka fizičkih osoba. Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su slijedeći načini oporezivanja primitaka od intelektualnog vlasništva i to kao: dohodak od nesamostalnog rada odnosno plaća radnika, dohodak od samostalne djelatnosti, drugi dohodak (autorski honorar), dohodak od imovinskih prava i dohodak od otuđenja imovinskih prava. Osim plaćanju poreza na dohodak i možebitnog prireza fizičke osobe koje ostvaruju primitke od intelektualnog vlasništva i utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti (putem poslovnih knjiga) ili su obveznici poreza na dobit, podliježu i plaćanju obveznih doprinosa. Ova materija je vrlo složena pa je ovom prilikom nismo htjeli još usložiti s međunarodnim aspektom tj. primjenom međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, oporezivanjem ovih primitaka PDV-om i porezom na dobit te nekim prijepornim odredbama u propisima o oporezivanju dohotka, a nismo prikazali ni obračun tzv. kriznog poreza koji se ionako uskoro ukida. Cilj ovog članka je pokušaj prikazivanja temeljne porezne logike koja se primjenjuje kod oporezivanja primitaka od intelektualnog vlasništva porezom na dohodak, o čemu pišemo u nastavku.